RADIO PROGRAMI:

Košava1
Košava2
KošavaROCK
KošavaLOVE1
KošavaLOVE2
KošavaLATINO
KošavaKONCERT1
KošavaKONCERT2
KošavaKIDS
KošavaKLASIK
KošavaRAP
KošavaJAZZ
KošavaINFO
KošavaFREEDOM
KošavaFOLK1
KošavaFOLK2
KošavaFOLK3
KošavaEVERGREEN
KošavaCLUBBING
KošavaCITY
KošavaCAFE
Radio Kosava spisak programa

KAKO VLAST UNIŠTAVA PRIRODU: Zbog malih hidroelektrane nestaće ZAŠTIĆENE biljke i životinje!

"Šumarski fakultet" u Beogradu će tražiti od "Ministarstva zaštite životne sredine" da povuče saglasnost za izgradnju mini hidroelektrane (MHE) „Karaula“ na Goču jer su, prema analizi fakultetske "Komisije", prilikom izrade "Studije o proceni uticaja na životnu sredinu" prekršeni brojni propisi i uslovi za zaštitu prirode.


Ovo je drugi put u kratkom periodu da se osporavaju saglasnosti "Ministarstva" u vezi s izgradnjom "MHE", pa se postavlja pitanje kakav je sistem kontrole u njihovom izdavanju.

Izgradnja malih hidroelektrana je unosan posao jer je država u obavezi da prvo otkupi struju iz obnovljivih izvora energije, i to po uvećanim cenama.

Studija o proceni uticaja na životnu sredinu ključan je dokument kada je u pitanju gradnja malih hidroelektrana u zaštićenim područjima, kao što su specijalni rezervati i parkovi prirode.

Pitanje da li se ove studije zapravo pišu bez adekvatnih istraživanja i u korist privatnog investitora koji gradi "MHE", pokrenuto je nakon što je utvrđeno da u Studiji rađenoj za MHE „Pakleštica“ na Staroj planini nije navedeno da u reci Visočici postoje zaštićene vrste.

Takođe je pokrenuto i pitanje da li "Ministarstvo zaštite životne sredine", koje daje saglasnost na ove studije, zaista kontroliše kvalitet studija i da li angažuje kompetentne stručnjake za to.

Prema analizi "Komisije" "Šumarskog fakulteta", prilikom izrade "Studije o proceni uticaja na životnu sredinu" MHE „Karaula“, propusti se prvenstveno odnose na to što autor studije nije uradio ispitivanja na osnovu kojih bi moglo pouzdano da se tvrdi da na lokaciji gde se planira izgradnja "MHE" nema osetljivih i zaštićenih vrsta biljaka i životinja.

U Studiji je, kako navodi Komisija, navedena i minimalna količina vode koja bi morala da ostane u koritu Gvozdačke reke na Goču kada "MHE" počne sa radom, kako bi biljke i životinje mogle da opstanu.

Ta procena je, smatra "Komisija", takođe sporna jer autori studije nisu sproveli istraživanja koja bi se odnosila baš na Gvozdačku reku.

„Da bi se moglo reći da je studija kvalitetno izrađena, moraju biti obavljena hidrobiološka istraživanja.

Ta istraživanja se ne navode u "Studiji" za "MHE" „Karaula“ i zato smatramo da "Studija" ne odražava realno stanje Gvozdačke reke i njenog ekosistema“, kaže dekan "Šumarskog fakulteta" Ratko Ristić (na slici ispod).


Zato će, kako dodaje, "Šumarski fakultet" tražiti od "Ministarstva zaštite životne sredine" da povuče datu saglasnost na "Studiju", kao i da naloži "Zavodu za zaštitu prirode" da sprovede nadzor nad ovih područjem i utvrdi da li u njemu postoje zaštićene vrste.

Investitor u izgradnji ove "MHE" je firma „MHE Karaula“, čiji je vlasnik Nenad Mihajlović.



NEJAVNA RASPRAVA


"Šumarski fakultet" specijalni rezervat prirode „Goč-Gvozdac“, u kojem investitor planira izgradnju "MHE", koristi za terensku nastavu i naučno-istraživački rad.

Korisnička prava na ovom području država je "Fakultetu" dala još 1956. godine.

Zato je neophodna saglasnost "Šumarskog fakulteta" za aktivnosti, kao što je izgradnja malih hidroelektrana, koje mogu imati negativnog uticaja na životnu sredinu.

Kako kaže Ristić, već nekoliko godina privatni investitori traže saglasnost da parcele na kojima "Fakultet" ima korisnička prava koriste za izgradnju "MHE" i postavljanje cevovoda u sklopu mini hidroelektrana.

"Fakultet", međutim, ima jasan stav povodom izgradnje.

Naime, "Savet" "Šumarskog fakulteta" doneo je 2014. godine "Odluku" kojom se obustavljaju dalje aktivnosti u vezi s izgradnjom "MHE", zbog, kako je navedeno, brojnih negativnih ekoloških efekata koje nastaju kao posledica njihove gradnje i rada.

Na naše pitanje da li je tu "Odluku" prosledio "Ministarstvu životne sredine", Ristić kaže da nije jer je "Odluka" bila namenjena pre svega investitorima i da nije ni očekivao da bi procedura mogla doći do "Ministarstva", a da "Fakultet" nije upoznat sa tim kao korisnik rezervata u kojem se planira izgradnja.

„Mi bismo "Ministarstvu" skrenuli pažnju na "Odluku" koju smo doneli da smo bili pozvani na javnu raspravu o "Studiji uticaja na prirodu".

U obrazloženju rešenja kojim je "Ministarstvo" dalo saglasnost na "Studiju" piše da je "Gradska Uprava Kraljeva" pisanim putem obavestila "Šumarski fakultet", kao upravljača SRP „Goč-Gvozdac“, o javnoj raspravi i pozvala predstavnike "Fakulteta" da prisustvuju.

Ali to nije istina, "Šumarski fakultet" nije dobio poziv na javnu raspravu“, navodi Ristić.

Ristić, koji je imao uvid u "Rešenje" kojim je "Ministarstvo" dalo saglasnost, kaže da u obrazloženju piše da je u vreme usvajanja "Studije" obezbeđen javni uvid, organizovana prezentacija i javna rasprava, nakon čega je "Studija" odobrena.

"Zakonom o proceni uticaja na životu sredinu" predviđeno je da se u okviru postupka davanja saglasnosti za studije mora organizovati javni uvid u studiju, prezentacija i javna rasprava.

„Nadležni organ u roku od sedam dana od dana prijema zahteva za davanje saglasnosti na studiju o proceni uticaja obaveštava nosioca projekta, zainteresovane organe i organizacije i javnost o vremenu i mestu javnog uvida, javne prezentacije, kao i javne rasprave o studiji o proceni uticaja“, piše u "Zakonu".

Ristić kaže da je fakultetska služba proverila sve dopise koji su stigli na adresu "Šumarskog fakulteta" čak nekoliko meseci pre održavanja javne rasprave, i da sa sigurnošću tvrdi da poziv za javnu raspravu nije stigao.




VEĆ VIĐENO



Da studije mogu biti, slučajno ili namerno, nestručno urađene pokazuje primer mini hidroelektranev „Paklešica“, čija je izgradnja planirana na reci Visočici na "Staroj planini", u Parku prirode "Stara planina".

U toj "Studiji" je naznačeno da u reci Visočici ne žive zaštićene vrste biljaka i životinja, kao i da neće biti negativnog uticaja mini hidroeleketrane na ekosistem reke.

"Ministarstvo zaštite životne sredine" je dalo saglasnost na ovu studiju u julu 2017. godine.

Saglasnost je data iako je nekoliko dana pre toga "Zavod za zaštitu prirode" utvrdio da u Visočici žive dve zaštićene vrste – potočna pastrmka i potočna mrena, kao i jedna stogo zaštićena vrsta – potočni rak.

"Zavod" je tada upozorio da treba trajno zabraniti bilo kakvu aktivnost koja bi mogla da dovede do narušavanja uslova u tom staništu.

Prema tvrdnjama "Ministarstva zaštite životne sredine", za ovu okolnost je saznalo tek u decembru 2017. godine.

Oko mesec dana kasnije, "Ministarstvo" je poništilo sopstveno rešenje o davanju saglasnosti i naredilo ponavljanje postupka davanja saglasnosti na "Studiju" za MHE „Pakleštica“.

Međutim, privatni investitor, firma "Pirak hidro", je iskoristio zakonsku mogućnost, tužio "Ministarstvo" i tako pokrenuo upravni spor zbog odluke "Ministarstva" da poništi svoju saglasnost.

"Upravni sud" je u aprilu ove godine presudio u korist inverstitora.

Tom presudom je ranije data saglasnost "Ministarstva zaštite živone sredine" ponovo stupila na snagu.
Izvor: Insajder.net / Foto: Insajder.net, Printscreen, Agencije
 
10.07.2018 06:07

 

Pročitajte još i ...

PLJAČKA: Firma koju je doveo Nenad Popović iznosi pare iz Srbije! PLJAČKA: Firma koju je doveo Nenad Popović iznosi pare iz Srbije!

Ćutanje ministarke saobraćaja Zorane Mihajlović na tvrdnje da "Yandex.taxi" iznosi novac građana iz Srbije u Holandiju građani i kompanija "CarGo" shvataju kao dodatnu potvrdu, za koje smo ranije izneli dokaze, saopštio je ...

PORAŽAVAJUĆA STATISTIKA: Srbiju napustilo 10 hiljada lekara! PORAŽAVAJUĆA STATISTIKA: Srbiju napustilo 10 hiljada lekara!

Prema statističkim podacima oko 10.000 lekara otišlo je na rad u inostranstvo iz Srbije u proteklih 20 godina."Lekarska komora Srbije" oko 800 lekara godišnje izda sertifikat dobre prakse, koji je ...

SAZNAJEMO: Mala elektrana se mesecima gradi BEZ DOZVOLE, inspekcija je (blagonaklona) SAZNAJEMO: Mala elektrana se mesecima gradi BEZ DOZVOLE, inspekcija je (blagonaklona)

Srbija ima obavezu da do 2020. godine 27 odsto električne energije proizvodi iz obnovljivih izvora energije.Tu kvotu je postavila "Evropska energetska zajednica" i upravo je to razlog zbog kojeg država ...

Loading the player...